subota, 24.01.2009.
INTERNET RADIO
''Internet radio produkcija'' naziv je radionice održane 23., 24. i 25. siječnja 2009. u Centru za mlade u Puli. Voditelj Denis Mikšić upoznao je sudionike sa svim ''tajnama'' radio streaminga, tj. emitiranju zvuka i video sadržja uživo na internet stranicu.
Svakim danom raste broj slušatelja nezavisnog internet radija. Prednost ovakvog medija jest u tome što većinom ne ovisi o potencijalnim oglašivačima i time nitko nema utjecaj na sadržaj koji se emitira.
Pokrenuti jednu ovakvu stanicu veoma je jednostavno. Sve što je potrebno je ideja, želja za radom, računalo, jedan do dva programa (koji se mogu potpuno legalno i besplatno downloadirati i koristiti) i internetska stranica na kojoj će se emitirati sadržaj.
Umrežavanjem ovakvih radio postaja svaraju se efikasnije mreže koje tada mogu konkurirati javnim medijima koji se, nažalost, sve više povode za jeftinim senzacionalizmom i trivijalnostima. Novi mediji također potiču interakciju i kulturu dijaloga jer je svaki prilog moguće komentirati i otvoriti diskusiju.
Primjere ovakvih internet radia možete poslušati na:
zamirnet
indymedia
domachi
- 19:46 -
srijeda, 17.12.2008.
Nadolazeća apokalipsa ili prirodni ciklus?
Globalno zagrijavanje, slobodno mogu reći, najpopularnija je opća tema današnjice. Znanstvenici, političari i ekolozi koriste tu temu kao poligon za međusobne sukobe.
S jedne strane je Al Gore koji zastupa glasnu većinu tvrdeći kako je za predstojeće apokaliptično stanje atmosfere odgovoran čovjek. Antarktik se svake godine sve više topi i to potvrđuju mnoga znanstvena istraživanja. Nakon objave tih rezultata svjetski biolozi su počeli predviđati katastrofalne posljedice koje to otapanje može prouzročiti. Tako će, nastavi li se otapanje ovim tempom, za 10 – 20 godina izumrijeti mnoge životinjske vrste.
Također, otapanjem leda na Antarktiku podiže se razina mora zbog čega će doći do potapanja svih obalnih gradova među kojima su i New York, Los Angeles, Stockolm, Venecija, Amsterdam, pa i dugovječni, poviješću prebogati hrvatski obalni gradovi. Ne treba ni napominjati da se većina hrvatskog teritorija nalazi uz more, pa…zaključite sami. Osim toga, povećana razina slatke vode u moru uzrokovati će, kako kažu znanstvenici, poremećaje u izmjeni morskih struja pa će one jednostavno prestati cirkulirati. To će izravno utjecati na morsku floru i faunu.
Količine stakleničkih plinova koje se ispuštaju u atmosferu porasle su u posljednjih nekoliko godina za čak tri puta. To su, podsjetimo se, ugljični dioksid, metan i sumporni oksidi koji zadržavaju dio sunčeve energije i tako nam omogućavaju postojeći način života. Neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, itd.) dodatno zagrijavamo već postojeći Zemljin omotač koji se podebljava i tako poremećujemo prirodnu ravnotežu koja je dosada postojala tisućama godina.
Istraživanje o povećanju stakleničkih plinova objavljeno je na stranicama američke National Academy of Sciences (www.nationline.org).
Nastavi li se ovakav negativan trend, temperatura na Zemlji bi do kraja stoljeća porasla za šest do osam stupnjeva. Predviđanja znanstvenika kažu da će usprkos tome doći do otapanja leda i poremećaja morskih struja što će dovesti do novog ledenog doba.
S druge strane nalazi se sve veći broj tzv. klimatskih skeptika, koji vjeruju u teoriju urote i namjerno širenje straha i eko-psihoze.
''Čini se da preuveličavamo pitanje globalnog zagrijavanja kao da je riječ o nečem novom. Događalo se to već u povijesti, ne jednom nego više puta, zahvaljujući glacijalnim i interglacijalnim ciklusima. Globalno zagrijavanje je, kao što je u više navrata dokazano, prirodni fenomen za kojim priroda 'poseže' po potrebi. Primjerice, kad god se količina ugljičnog dioksida u atmosferi poveća, priroda se prilagodi oslabljivanjem ozonskog omotača i raznim drugim 'mehanizmima'. Isto tako, predviđa se potpuno obnavljanje ozonskog omotača za otprilike sedamdeset godina'', kaže B. P. Radhakrishna, jedan od vodećih svjetskih geologa.
_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_
Evo i mišljenja o ovoj temi voditelja višnjanske zvjezdarnice, astronoma Korada Korlevića:
''Ono sto se zna jest da klima nikad nije fiksna već djeluje u ciklusima. Čovjek je u tim ciklusima sigurno jedan od faktora. Problem između tih dviju grupa jest upravo to koliki je udio čovjeka u zagađenju Zemlje.
Nažalost, politika je ušla u cijeli taj posao i podržava samo jednu, istraživačku skupinu. Taj dio toliko skreće informacije da ćemo pravu informaciju znati tek za desetak godina.
Svakako bi trebalo taj dio zagađenja kojeg proizvodi čovjek smanjivati i ostaviti prirodne cikluse prirodi...''
_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_
Koja je od ovih dviju strana u pravu pokazati će vrijeme. Na nama je da, usprkos svemu, ipak čuvamo Zemlju najbolje što znamo da bi nam još dugo, dugo ostala lijepa i zdrava.
Što vi mislite o ovoj temi? Na čijoj se strani?
- 18:08 -
subota, 06.12.2008.
''MAMA TI JE VOLONTER!''
Volňntr (fr) m (ž volňntrka) [G volontra, mn volontri, G volontér] – osoba koja besplatno obavlja javni posao.
(Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga Zagreb, Zgb 2000.)
___________________________________________________________________
Engleski: volunteer
Talijanski: volontario
Francuski: cooprant
Švedski: frivillig, voluntär
Španjolski: voluntario
Japanski: borantia, yuushi, tokushika
___________________________________________________________________
Svjetski dan volontera obilježava se svake godine 5. studenog. Tim povodom, anketirali smo mlade kako bismo vidjeli koliko poznaju volonterstvo.
• Što misliš koliko je volonterstvo zastupljeno u HR?
Eugen, 25
Mislim da je slabo zastupljeno.
Dino, 18
Volonterstvo je u Hrvatskoj zastupljeno, ali ograničeno. Također je loše organizirano i često ne dovodi do zadanih ciljeva.
Danica, 17
Ne znam baš.
• Da li bi htio volontirati i zašto da/ne?
Eugen, 25
Ne, imam stvari koje bih radije radio od tog...recimo bio s curom.
Dino, 18
Volontiram ondje gdje vidim da je ciljeve moguće ostvariti, i ondje gdje ciljevi imaju neke veze sa stvarima koje me zanimaju. Tako da npr. volontirao bih u nekoj feminističkoj ili L.G.B.T.I.Q. udruzi, dok me za neku udrugu za zaštitu životinja i za promoviranje konzumiranja soje nije briga.
Danica, 17
Da, zato jer je to lijepo djelo.
• Što misliš o volontiranju i ljudima koji volontiraju?
Eugen, 25
Volontiranje je sigurno korisno,ali mislim da su ljudi koji to rade čudaci.
Dino, 18
Lijepo je ne prostituirat izvanjski, površno intimu nego iskreno se borit za ono što te čini sretnim i za ono što smatraš moralnim. Nema veze radiš li to dobro (sve dok nije potpuno kontraproduktivno), bitno je da se zalažeš za nešto.
Neki su tu malo dublje povezani sa samim sobom, znaju što točno žele i ka tome idu, pa se nađu neki koji žele mir u svijetu, spasiti sve kitove… dobre stvari... Pa volontiraju i u nekim udrugama (koje nažalost nemaju veze s onim što oni zaista žele, ali im pruža neku krivu moralnu zadovoljštinu.)
Nađe se i neki dobar volonter. Znam ih nekoliko.
Danica, 17
Zakon su.
• Da li znaš da li mladi koji bi možda htjeli volontirati znaju gdje to mogu?
Eugen, 25
Ne bih znao.
Dino, 18
Mladi u Puli nemaju pojma ništa sami napraviti, nesposobni su za bilo što osim održati jedan prosvjed protiv mature, koji im začudo i uspije.
Problem je što u Puli (iz Pule) ne možeš ništa. Ako želiš nešto postići na tom području moraš otići u Zagreb, eventualno u Rijeku.
Danica, 17
Ne znam. Možda preko nekih udruga, ali ne znam kojih.
Vidimo da su stavovi o volonterstvu različiti. Ipak, mislim da kod mladih vlada neka inertnost naspram aktivnosti i besplatnog rada za boljitak društva.
Možda se pitaš ''Zašto bih ja volontirao?''
Osim toga što pomažeš onima kojima je tvoja pomoć potrebna, na taj način izgrađuješ i sebe, svoju osobnost, stječeš nova iskustva, upoznaješ nove mlade ljude koji, kao i ti, teže stvaranju boljeg svijeta, koji su nepopravljivi optimisti i odbijaju prihvatiti da je društvo nemoguće mijenjati na bolje.
Ne biste vjerovali koliki je broj volontera u svijetu! Uvriježeno je mišljenje da su volonteri najčešće nekakvi aktivisti za prava životinja, spašavanje kitova i takve stvari. No, oni djeluju u svim područjima. Spomenut ću samo posljednje Olimpijske igre u Pekingu gdje je dobrovoljno radilo 70 000 volontera i time su uvelike pomogli boljoj organizaciji igara.
Koliko je volonterstvo usustavljeno dokazuje i zakon o volonterstvu koji osigurava povoljan razvoj volonterstva, sprječava moguće zlouporabe, štiti volontere i organizatore volontiranja. Volontiranje je definirano kao dobrovoljno ulaganje slobodnog vremena, znanja i vještina za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit bez dobivanja novčane ili bilo kakve nagrade. Također, zakon sadrži i temeljna načela i uvjete volontiranja, prava i dužnosti volontera, uvjete sklapanja ugovora o dobrovoljnom radu, izdavanje potvrde o volontiranju, državnu nagradu za volonterski rad. Posebna se pažnja pridaje volontiranju maloljetnih, poslovno nesposobnih, stranaca, kao i volontiranju hrvatskih državljana u inozemstvu.
Osim toga, postoji i Nacionalni odbor za razvoj volonterstva. Inicijativom tog odbora donesen je Etički kodeks volontera koji propisuje pravila ponašanja volontera, organizatora i korisnika volontiranja.
______________________________________________________________________
Cijeli zakon i etički kodeks volontera možeš pronaći na Internet stranici:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298299.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339404.html
(ili jednostavno u Google utipkaš: ''zakon o volonterstvu'' i ''etički kodeks volonterstva'' J)
Stjecanje radnog iskustva može mnogo koristiti u životu. Volontiranje, osim toga, dobro izgleda i u životopisu. Ako budući poslodavac vidi da si negdje volontirao, a još k tome možda baš na području iz kojeg tražiš posao, povećavaš svoje šanse za zaposlenje jer se vidi da si spreman ulagati u sebe i u taj posao.
Postoje brojne koristi koje volontiranje donosi društvu u cjelini. Ono pridonosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednicama. Nedavna istraživanja u Ujedinjenom kraljevstvu pokazala su kako volontiranje može «povećati zadovoljstvo zajednice» i pružiti veći osjećaj životnog ispunjenja.
Česte su i međunarodne razmjene volontera koji tako upoznaju kulturu drugih zemalja, uče jezik i sklapaju prijateljstva sa ljudima širom svijeta.
Procjenjuje se kako su u Ujedinjenom kraljevstvu osobe koje formalno ili neformalno
volontiraju u zajednici godišnje ostvaruju doprinos ekonomiji u iznosu od oko 42.6 milijarde funti! Ovi pokazatelji dokazuju kako volontiranje ne donosi samo društvenu nego i ekonomsku korist.
Volontiranjem se razvija osjećaj odgovornosti, samopoštovanja i samopouzdanja. Nikada ne znaš gdje će te život odvesti pa ti dodatna znanja i vještine koje stječeš volontirajući nikada nisu na odmet. Ljudi kojima pomažeš uvijek će ti biti zahvalni za to što si učinio. A i ti ćeš se osjećati bolje znajući da si svoje slobodno vrijeme iskoristio na produktivan način.
Želiš li biti sretan jedan sat, odrijemaj.
Želiš li biti sretan jedan dan, otiđi pecati.
Želiš li biti sretan jednu godinu, zaradi bogatstvo.
Želiš li biti sretan cijeli život, pomozi nekome.
Kineska poslovica
______________________________________________________________________
Više o volonterstvu možeš pronaći na:
VOLONTERSKI CENTAR ZAGREB: http://www.vcz.hr/
HRVATSKI FERIJALNI HOSTELSKI SAVEZ: http://www.hfhs.hr/
VOLONTIRAM: http://www.volontiram.info/
MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ''IDEALIST'' http://www.idealist.org/
- 17:59 -
ponedjeljak, 24.11.2008.
PUT POD NOGE MNOGE: Hum - najmanji grad na svijetu
Hum mi je ostao u sjećanju kao jedan od najdražih gradića u Istri koje sam kao mala tako rado i često posjećivala. Sada, nažalost, više nemam toliko vremena i zato sam se veoma obradovala kada sam dobila priliku ponovno posjetiti ovaj najmanji grad na svijetu smješten u meni najljepšoj regiji svijeta.
Bili smo presretni što smo potrefili idealan dan u ovo nepredvidljivo proljetno vrijeme, toplo je, sunčano sa laganim povjetarcem.
Središte glagoljaštva
Ulazimo kroz stara kamena gradska vrata koja svjedoče o tisućljetnom životu koji se ovdje odvijao. Na novijim vratima stoji natpis: Tom malom gradiću u pohode dođi, na kamenu tvrdu toplina vri. Doista, ovaj je gradić sagrađen na živoj stijeni.
Gradski trg je minijaturan: stotinjak metara dužine i tridesetak širine. Na njemu su skupljena sva obilježja renesansnog gradića. Stambene kuće građene su u tri uzastopna niza. Grad je imao kaštel u kojem je živio feudalac, bio je okružen zidovima i kulama, uz sam trg nalazila se gradska loža, župna crkva, zvonik kula, groblje s kapelom, razvijeni komunalni život… Imao je svoj statut, sve što čini jedan pravi grad. Eto, sve je tu kao na dlanu. Na tom malom prostoru stoljećima je trajao život, još od ilirskih vremena. Možemo ga pratiti po sačuvanim tragovima, posebno od doseljenja Slavena u 7. st i kasnije. U to je vrijeme služio kao jedna od obrambenih točaka bizantskog limesa stvorenog radi obrane od Avara.
Hum je jedno od najpoznatijih središte glagoljaštva. Dokaze nalazimo u brojnim glagoljaškim spomenicima u gradu i oko njega.
Gradić iz bajke
Kada ste već tu, bila bi grehota ne posjetiti i susjedna mjesta Roč i Kotle od kojih je ovo posljednje poznato po svojoj slavnoj vodenici koja je upravo nedavno obnovljena. Pokraj napuštenog sela protječe rijeka Mirna, padajući u slapovima preko stijena, dubeći u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo i dobilo ime. Ugođaj je gotovo nestvaran – bjelina kamena i zeleni odsjaj vode, treperavo zelenilo obale i šum slapova, vodenica – upravo čudesno!
Do Roča se svakako prošetajte laganom uzbrdicom (samo 6 kilometara!) jer se duž cijelog puta proteže Aleja glagoljaša sa svojim spomenicima, klupicama i stolovima za odmor koji su uređeni u glagoljaškom stilu.
Roč je također jedno od najznačajnijih središta glagoljaštva. Zaštićen je kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Posebno su zanimljive dobro uščuvane i nedavno obnovljene gradske zidine sa 5 kula, dvoja gradska vrata, rimski lapidarij, tri crkve: sv. Antona, sv. Bartola i sv. Roka. Ne možemo se oteti dojmu da smo ušli u nekakav gradić iz bajke.
Sa Humšćine odlazimo puna srca, ispunjeni ljepotama gradića i pitoresknog krajolika. I već razmišljamo koji ćemo sljedeći krasni istarski gradić posjetiti. Nije nam lako jer izbor je zbilja velik.
- 20:31 -
Uvođenje spolnog odgoja u školstvo
U posljednje se vrijeme sve češće vode rasprave oko uvođenja spolnog odgoja u javno školstvo. Dok jedni pozdravljaju ovu inicijativu, drugi joj se oštro protive.
Za sada je odlučeno da će se program eksperimentalnog spolnog odgoja provoditi u 15 osnovnih i srednjih škola. Nakon toga odlučiti će se kako dalje; hoće li to postati obavezan predmet ili samo izborni i hoće li ga uopće biti.
Eva Rotar je razgovarala o moralnom i etičkom pogledu na ovu temu s docentom Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, teologom Tončijem Matulićem.
Koja je svrha spolnog odgoja?
Primarna svrha bi mu bila postići dobrobit djece i mladih s obzirom na sve relevantne činjenice i utjecaje kakvima su izloženi mladi, s kakvim sve informacijama raspolažu, kroz kakva sve iskustva prolaze, a i jedno i drugo je zapravo često puta neprimjereno njihovoj dobi i njihovoj psihološkoj, emocionalnoj i intelektualnoj zrelosti.
Kakav bi bio najbolji pristup toj temi?
Najbolji pristup bi bio onaj koji mogu realizirati roditelji koji poznaju cijelu osobnost i cijelu biografiju svoga djeteta. Oni to najbolje znaju, ili barem možemo umišljati da je tako.
Pri uvođenju spolnog odgoja trebalo bi svakako poštivati volju roditelja, što program spolnog odgoja i predviđa.Treba uzeti u obzir cjelovitost osobnosti djece i mladih. Treba paziti na dob djeteta i prema tome se ravnati na ono što je za njih, u njihovoj razvojnoj fazi najprikladnije i najurgentnije.
Ne bi se smjelo upasti u nekakve krajnosti kao što su materijalizacija, spiritualizacija, moralizacija, ekonomizacija ili isključivo psihologizacija spolnog odgoja nego bi sve ove komponente trebalo na jedan odmjeren i suvisao način ugradit u jednu cjelinu.
U vašoj knjizi spominjete kako bi ljudska spolnost trebala biti iščitavana i tumačena iz perspektive ljudske osobe.
Pa jasno. Jer ovdje se radi o ljudskoj spolnosti pa onda ne bi imalo smisla da ta odgojno-obrazovna aktivnost ide ispod te razine, da ide za određenom biologizacijom. jer spolnost je jedna vrhunska ljudska vrednota, ljudska spolnost je nešto presudno u okvirima cjelovite osobnosti.
Ovdje se ne smije raditi o primjeni nekakvih tehnika, nego o jednoj odgojnoj i obrazovnoj aktivnosti kojom će se mladim osobama pomoći da odrastaju i sazrijevaju na ljudski način. Treba im se pomoći da dosegnu razinu zrelosti, odgovornosti, samosvijesti, kritičnosti i svega onoga što vuče za sobom jedna zrela osobnost.
Ljudska osoba ne predstavlja jednu dimenziju ljudske spolnosti, već obrnuto, ljudska spolnost predstavlja jednu dimenziju ljudske osobe.
Koji su pravi razlozi neslaganja oko pristupa spolnome odgoju?
To nisu neslaganja oko spolnosti nego neslaganja oko temeljnog tumačenja i razumijevanja čovjeka kao osobe.
Za ozbiljne, savjesne i dobronamjerne ljude spolni odgoj nije i ne može biti predmet ideoloških sučeljavanja ili svrstavanja. Spolni odgoj je preozbiljna stvar da bi ga se degradiralo na razinu međusobnih svakodnevnih političkih zamjerki. Radi se o jednoj bitno dimenziji svake ljudske osobe koju trebamo pomno obujmiti i ispravno integrirati u cjelinu – ljudsku osobu.
Anketa provedena među srednjoškolcima pokazala je da oni žele spolni odgoj u školama i da ga smatraju korisnim.
Mladi nisu dovoljno upoznati sa svojom spolnošću. Jedine informacije o tome dobivaju putem medija, a pitanje je koliko su to relevantni podaci. Pojam seksualnosti se u medijima često iskrivljuje i time se mladima pruža pogrešna slika.
Razumljivo je da se edukativni proces u današnje vrijeme ne odvija samo u školi i drugim oblicima formalnog obrazovanja već i putem različitih neformalnih oblika kao što su mediji, ali nedopustivo je da jedan tako važan element osobnosti bude zanemaren od strane školstva.
- 20:19 -